RASPORED SV. MISA:
• Utorak - Subota 7.30 i 18.00 sati
Svaki prvi petak u mjesecu
• Euharistijsko klanjanje od 18:30 do 21:00

7. listopada 2018. - 27. NEDJELJA KROZ GODINU

• 7.30: + Dragica Jalšić i članovi obitelji
• 9.30: DJEČJA
• 11.00: ŽUPNA

8. listopad 2018. - Ponedjeljak - Demetrije, Zvonimir

• 18.00: + Ksenija Kranjčec

9. listopad 2018. - Utorak - Dionizije

• 7.30: Terezija Đurašin
• 18.00: + Franjo Kovaček

10. listopad 2018. - Srijeda - Franjo Borgija

• 7.30: Za zdravlje u obitelji i unuke
• 18.00: + Ivan Somina
+ Ruža Markulinčić i Katica Štabi
+ Josipa ( ž ) Geč
+ Franjo, Marija i Terezija Vručina
+ Marija, Štefica i Željko Travanić
+ Dragutin i Elizabeta Pišpek; Ivan i Marija Petrić

11. listopad 2018. - Četvrtak - Ivan XXIII

• 7.30: Za duše u čistilištu
• 18:00: Na nakanu
ZBORNO PJEVANJE

12. listopad 2018. - Petak - Maksimilijan

• 7.30: + Dragica Matijašec i čl. obiteli Kolarić
• 18.00: + Božica i Mirko Biškup

13. listopad 2018. - Subota - Eduard

• 7.30: + Svećenika Augustina Zeljaka i za sve pokojne i žive svećenike koji su djelovali u župi
• 16.30: Vjenčanje
• 18.00: Listopadska pobožnost

14. listopad 2018. - 28. NEDJELJA KROZ GODINU

• 7.30: + Ignac Makar i Dragutin i Marija i roditelji
• 8.00: Apatija
• 9.00: Globočec
• 9.30: DJEČJA
• 10.30: Hrastovsko
• 11.00: ŽUPNA
• 16.00: Klanjanje
• 17.00: Listopadska pobožnost,
• 19.00: Susret roditelja 3 razreda

 

 

 

 

Trenutno aktivnih Gostiju: 50 


Designed by:
SiteGround web hosting Joomla Templates

Župna crkva
Petak, 05 Veljača 2010 19:28

Od sakralnih objekata ludbreškog kraja župna crkva Presvetog Trojstva zauzima središnje mjesto. Sakralna građevina iz doba gotike koja se spominje u popisu župa Zagrebačke biskupije oblikovana je u vremenu od 1640.-1680.g u ranobaroknom stilu. O tome u "Umjetničkoj topografiji Ludbrega" Katarina Horvat-Levaj piše:

"To se može utvrditi u osnovnoj prostornoj organizaciji crkve s poligonalnim gotizirajućim svetištem poduprtim kontraforima, ranobaroknim brodovima, te renesansnim zvonikom sred pročelja. Iako bi svetište moglo nastati i na starijim gotičkim temeljima, njegov plitki poligonalni završetak tipičn je upravo za XVII stoljeće, nalazeći niz paralela u tadašnjim crkvama kontinentalne Hrvatske. Svetište je ujedno predstavljalo i najranije sagrađeni dio obnavljane ludbreške crkve,

s obzirom da je prema vizitacijama bilo već 1649.godine natkriveno, dok su u brodu tada bili dovršeni tek križni piloni za ošenje budućih svodova. Sami su svodovi, a posebno bačvasti sa susvodnicama u glavnom brodu i svetištu, takođeđr izrazito karakteristični za to stilsko razdoblje. Tom vremenu pripada i pročelni zvonik-kula, idući dominantni oblikovni element crkve. Naime, svojom masom i smještajem, re raščlambom vijencima i rastvaranjem prozorima-puškarnicama i završnim kamenim polukružnim biforama, uključuje se u niz srodnih zvonika XVII stoljeća, koji svoja fortifikacijska obilježja duguju, s jedne strane karakteru ipak još nesigurnog vremena, a s druge strane monumentalnome uzoru; renesansnome Alberthalovu zvoniku zagrebačke katedrale, sagrađenom 1646. godine.

Uz navedene arhitekstonske značajke crkve Presvetog Trojstav, karakteristične za vrijeme u kojem je podignuta, njezina dominantna tlocrtno-prostorna značajka, trobrodnost, posve je izuzetna. Naime, ne samo u razdoblju rane obnove kontinentalne Hrvatske nakon turskih razaranja, nego i prije u srednjem vijeku a i kasnije u baroku, trobrodne su župne crkve u tim krajevima vrlo rijetke. Iako bi se trobrodni tlocrt moga tumačiti utjecajem starijih struktura, najvjerojatnije je ipak riječ o proširenju jednobrodne gotičke crkve...zbog porasta značenja Ludbrega kao hodočasničkog središta, za koje je u to doba srednjovjekovna dvorska kapela postala premala.

Obilježja kasnobaroknog razdoblja nosi cinktor ludbreške župne crkve, podignut radi velike posjete hodočasnika 1779.g. Njegov arkadno rastvoren trijem, s toskanskim stupovima i segmentnim lukovima, nadsvođen je češkim kapama, a vanjski portali ukrašeni volutama i vijencima, izdignutim, zajedno sa segmentnim zabatima, iznad visine samog zida. Gradnjom toga trijema, hodočasnička župna crkva zadobila je efektan okvir, koji je ujedno pojačao i njezino urbanističko značenje na ključnoj poziciji u mjestu."