RASPORED SV. MISA:
• Utorak - Subota 7.30 i 18.00 sati
Svaki prvi petak u mjesecu
• Euharistijsko klanjanje od 18:30 do 21:00

3. veljače 2019. - 4.NEDJELJA KROZ GODINU - Sv. Blaž

• 7.30: + Stanka(ž) Zember
• 9.00: Čukovec
• 9.30: ZA DJECU
• 11.00: ŽUPNA

4. veljače 2019. - Ponedjeljak - Veronika

• 18.00: + Ivka i Dragutin Jež i Vinko Grabarić
• 18.30: ZBORNO PJEVANJE

5. siječnja 2019. - Utorak - Sv. Agata

• 7.30: +vel. Maro Barišić
• 18. 00: + Marijan Petrović i čl. obit. i Barica Martinković

6. veljače 2019. - Srijeda - Pavao Miki, Doroteja

• 7.30: + Doriteja, Janko i Marija Pavlin
• 18.00: + Katica i Tomo Graguraš i čl. obit.
+ Apolonija i Ignac Novosel i čl. obit.
+ Zoran Havaić
+ Marija i Antun Gložinić
+ Željko Harambaša
+ Ivan Marjanović
+ Gregor Brcković
+ Štefanija Čižmešija

7. veljače 2019. - Četvrtak - Bl. Pio IX, papa

• 7.30: + Ana Cenkovčan
• 18.00: + Ivan Šmerek i Stjepan Horvat

8. Veljače 2019. - Petak - Jeronim, Emilijan

• 18.00: + Stjepan Ivančić
+ Ljubica Premec

9. veljače 2019. - Subota - Sv. Skolastika

• 7.30: + Stjepan i Marija Ledinko
• 18.00: + roditelji Horvat i čl. obit. Mlinarić

10. veljače 2019. - 5. NEDJELJA KROZ GODINU - Bl. Alojzije Stepinac

• 7.30: + Finika Sova i čl. obit.
• 9.30: DJEČJA
• 11.00: ŽUPNA
• 18.00: Devetnica G: Lurdskoj

 

 

 

 

Trenutno aktivnih Gostiju: 53 


Designed by:
SiteGround web hosting Joomla Templates

Župna crkva
Petak, 05 Veljača 2010 19:28

Od sakralnih objekata ludbreškog kraja župna crkva Presvetog Trojstva zauzima središnje mjesto. Sakralna građevina iz doba gotike koja se spominje u popisu župa Zagrebačke biskupije oblikovana je u vremenu od 1640.-1680.g u ranobaroknom stilu. O tome u "Umjetničkoj topografiji Ludbrega" Katarina Horvat-Levaj piše:

"To se može utvrditi u osnovnoj prostornoj organizaciji crkve s poligonalnim gotizirajućim svetištem poduprtim kontraforima, ranobaroknim brodovima, te renesansnim zvonikom sred pročelja. Iako bi svetište moglo nastati i na starijim gotičkim temeljima, njegov plitki poligonalni završetak tipičn je upravo za XVII stoljeće, nalazeći niz paralela u tadašnjim crkvama kontinentalne Hrvatske. Svetište je ujedno predstavljalo i najranije sagrađeni dio obnavljane ludbreške crkve,

s obzirom da je prema vizitacijama bilo već 1649.godine natkriveno, dok su u brodu tada bili dovršeni tek križni piloni za ošenje budućih svodova. Sami su svodovi, a posebno bačvasti sa susvodnicama u glavnom brodu i svetištu, takođeđr izrazito karakteristični za to stilsko razdoblje. Tom vremenu pripada i pročelni zvonik-kula, idući dominantni oblikovni element crkve. Naime, svojom masom i smještajem, re raščlambom vijencima i rastvaranjem prozorima-puškarnicama i završnim kamenim polukružnim biforama, uključuje se u niz srodnih zvonika XVII stoljeća, koji svoja fortifikacijska obilježja duguju, s jedne strane karakteru ipak još nesigurnog vremena, a s druge strane monumentalnome uzoru; renesansnome Alberthalovu zvoniku zagrebačke katedrale, sagrađenom 1646. godine.

Uz navedene arhitekstonske značajke crkve Presvetog Trojstav, karakteristične za vrijeme u kojem je podignuta, njezina dominantna tlocrtno-prostorna značajka, trobrodnost, posve je izuzetna. Naime, ne samo u razdoblju rane obnove kontinentalne Hrvatske nakon turskih razaranja, nego i prije u srednjem vijeku a i kasnije u baroku, trobrodne su župne crkve u tim krajevima vrlo rijetke. Iako bi se trobrodni tlocrt moga tumačiti utjecajem starijih struktura, najvjerojatnije je ipak riječ o proširenju jednobrodne gotičke crkve...zbog porasta značenja Ludbrega kao hodočasničkog središta, za koje je u to doba srednjovjekovna dvorska kapela postala premala.

Obilježja kasnobaroknog razdoblja nosi cinktor ludbreške župne crkve, podignut radi velike posjete hodočasnika 1779.g. Njegov arkadno rastvoren trijem, s toskanskim stupovima i segmentnim lukovima, nadsvođen je češkim kapama, a vanjski portali ukrašeni volutama i vijencima, izdignutim, zajedno sa segmentnim zabatima, iznad visine samog zida. Gradnjom toga trijema, hodočasnička župna crkva zadobila je efektan okvir, koji je ujedno pojačao i njezino urbanističko značenje na ključnoj poziciji u mjestu."