RASPORED SV. MISA:
• Utorak - Subota 7.30 i 18.00 sati
Svaki prvi petak u mjesecu
• Euharistijsko klanjanje od 18:30 do 21:00

9. prosinac 2017. - 2. NEDJELJA DOŠAŠĆA

• 6.30: + Ljubica Lilek
• 8.00: Apatija
• 8.30: Čukovec
• 9.00:DJEČJA
• 10.30: ŽUPNA – Predstavljanje Krizmanika
• 15.00: Klanjanje

10. prosinca 2018. - Ponedjeljak - Judita, Gospa Loretska

• 6.00: + Terezija Đurašin
• 18.00: + Ana Šoštar
• 18.30: ZBORNO PJEVANJE

11. prosinca 2018. - Utorak - Josip Egipatski

• 6.00: + Franjo, Vladimir i Ana i pok. Iz obit. Kranjec
• 18.00: +Vinko Grabarić

12. prosinca 2018. - Srijeda - Bl. Dj. Marija Gvadalupska

• 6.00: Za dobročinitelje sestara milosrdnica
• 18.00: + Stjepan i Dragica Šestak i Ivka Matijašec
+ Branko Jadanić i roditelji
+ Viktor Plavec; + Ana Bačani;
+ Ivan Gotić; + Darinka Gojko;
+ Katarina i Stjepan Lukačić;
+ čla. Obitelji Pokos i Kolesarić;
• Na nakanu Mile(m) Šakić

13. prosinca 2018. - Četvrtak - Sv. Lucija

• 6.00: + Antun i čl. obit. Repić
• 18.00: Na nakanu

14. prosinca 2018. - Petak - Sv. Ivan od Križa

• 6.00: Stjepan i Štefica Grabarić
• 18.00: + Petar Novota; + Zoran Potočnik

15. prosinca 2018. - Subota - Bl. Drinske mučenice

• 6.00: + Vladimir Gradinski
• 17.00: + Zdravko Kovačić

16. prosinca 2018. - 3. NEDJELJA DOŠAŠĆA - NEDJELJA KARITASA

• 6.30: + Dragutin i Katica Kenđel
• 8.30: Globočec
• 9. 00: ZA DJECU
• 10.30: Hrastovsko
• 10.30: ŽUPNA

 

 

 

 

Trenutno aktivnih Gostiju: 333 


Designed by:
SiteGround web hosting Joomla Templates

Župna crkva
Petak, 05 Veljača 2010 19:28

Od sakralnih objekata ludbreškog kraja župna crkva Presvetog Trojstva zauzima središnje mjesto. Sakralna građevina iz doba gotike koja se spominje u popisu župa Zagrebačke biskupije oblikovana je u vremenu od 1640.-1680.g u ranobaroknom stilu. O tome u "Umjetničkoj topografiji Ludbrega" Katarina Horvat-Levaj piše:

"To se može utvrditi u osnovnoj prostornoj organizaciji crkve s poligonalnim gotizirajućim svetištem poduprtim kontraforima, ranobaroknim brodovima, te renesansnim zvonikom sred pročelja. Iako bi svetište moglo nastati i na starijim gotičkim temeljima, njegov plitki poligonalni završetak tipičn je upravo za XVII stoljeće, nalazeći niz paralela u tadašnjim crkvama kontinentalne Hrvatske. Svetište je ujedno predstavljalo i najranije sagrađeni dio obnavljane ludbreške crkve,

s obzirom da je prema vizitacijama bilo već 1649.godine natkriveno, dok su u brodu tada bili dovršeni tek križni piloni za ošenje budućih svodova. Sami su svodovi, a posebno bačvasti sa susvodnicama u glavnom brodu i svetištu, takođeđr izrazito karakteristični za to stilsko razdoblje. Tom vremenu pripada i pročelni zvonik-kula, idući dominantni oblikovni element crkve. Naime, svojom masom i smještajem, re raščlambom vijencima i rastvaranjem prozorima-puškarnicama i završnim kamenim polukružnim biforama, uključuje se u niz srodnih zvonika XVII stoljeća, koji svoja fortifikacijska obilježja duguju, s jedne strane karakteru ipak još nesigurnog vremena, a s druge strane monumentalnome uzoru; renesansnome Alberthalovu zvoniku zagrebačke katedrale, sagrađenom 1646. godine.

Uz navedene arhitekstonske značajke crkve Presvetog Trojstav, karakteristične za vrijeme u kojem je podignuta, njezina dominantna tlocrtno-prostorna značajka, trobrodnost, posve je izuzetna. Naime, ne samo u razdoblju rane obnove kontinentalne Hrvatske nakon turskih razaranja, nego i prije u srednjem vijeku a i kasnije u baroku, trobrodne su župne crkve u tim krajevima vrlo rijetke. Iako bi se trobrodni tlocrt moga tumačiti utjecajem starijih struktura, najvjerojatnije je ipak riječ o proširenju jednobrodne gotičke crkve...zbog porasta značenja Ludbrega kao hodočasničkog središta, za koje je u to doba srednjovjekovna dvorska kapela postala premala.

Obilježja kasnobaroknog razdoblja nosi cinktor ludbreške župne crkve, podignut radi velike posjete hodočasnika 1779.g. Njegov arkadno rastvoren trijem, s toskanskim stupovima i segmentnim lukovima, nadsvođen je češkim kapama, a vanjski portali ukrašeni volutama i vijencima, izdignutim, zajedno sa segmentnim zabatima, iznad visine samog zida. Gradnjom toga trijema, hodočasnička župna crkva zadobila je efektan okvir, koji je ujedno pojačao i njezino urbanističko značenje na ključnoj poziciji u mjestu."