RASPORED SV. MISA:
• Utorak - Subota 7.30 i 18.00 sati
Svaki prvi petak u mjesecu
• Euharistijsko klanjanje od 18:30 do 21:00

19. svibnja 2019. - PETA VAZMENA NEDJELJA

• 7.30: + Ivan Mikulinjak
• 8.00: Apatija
• 9.00: Globočec
• 9.30: ZA DJECU
• 11.00 Hrastovsko
• 11.00: ŽUPNA
• 18.30: Svibanjska pobožnost

20. svibnja 2019. - Ponedjeljak - Sv. Bernardin

• 19.00: + Ivan, Anka i Vlado Brlek
• 19.30: ZBORNO PJEVANJE

21. svibnja 2019. - Utorak - Zdravko

• 7.30: + Franca Gložinić
• 19.00: + Ivan Rog, Ivanka i Bartol Skupnjak

22. svibnja 2019. - Srijeda - Jelena

• 7.30: + Ivan Namjesnik
• 19.00: + Stanko Barbarić
+ Martin i Neda Kalembić
+ Vitomir Pavičić; + Ivan Habrka
+ Mijo Međimurec; Franca Gložinić
+ Zlatija Jurčec, Jerolim Rukavina i Mato Aračić

23. svibnja 2019. - Četvrtak - Želimir

• 7.30: +
• 19.00: + Josip Špoljarić

24. svibnja 2019. - Petak - Marija Pomočnica

• 7.30: +
• 16.30: Ispovijed Prvopričesnika
• 19.00: + Štefa Havaić

25. svibnja 2019. - Subota - Grgur

• 7.30: + Stanko Barbarić
• 19.00:

26. svibnja 2019. - ŠESTA VAZMENA NEDJELJA

• 7.00: + Tonka i Gabrijel Stubičar
• 9.00: PRVA PRIČEST
• 11.00: ŽUPNA
• 18.30: Svibanjska pobožnost

 

 

 

 

Trenutno aktivnih Gostiju: 72 


Designed by:
SiteGround web hosting Joomla Templates

Župna crkva
Petak, 05 Veljača 2010 19:28

Od sakralnih objekata ludbreškog kraja župna crkva Presvetog Trojstva zauzima središnje mjesto. Sakralna građevina iz doba gotike koja se spominje u popisu župa Zagrebačke biskupije oblikovana je u vremenu od 1640.-1680.g u ranobaroknom stilu. O tome u "Umjetničkoj topografiji Ludbrega" Katarina Horvat-Levaj piše:

"To se može utvrditi u osnovnoj prostornoj organizaciji crkve s poligonalnim gotizirajućim svetištem poduprtim kontraforima, ranobaroknim brodovima, te renesansnim zvonikom sred pročelja. Iako bi svetište moglo nastati i na starijim gotičkim temeljima, njegov plitki poligonalni završetak tipičn je upravo za XVII stoljeće, nalazeći niz paralela u tadašnjim crkvama kontinentalne Hrvatske. Svetište je ujedno predstavljalo i najranije sagrađeni dio obnavljane ludbreške crkve,

s obzirom da je prema vizitacijama bilo već 1649.godine natkriveno, dok su u brodu tada bili dovršeni tek križni piloni za ošenje budućih svodova. Sami su svodovi, a posebno bačvasti sa susvodnicama u glavnom brodu i svetištu, takođeđr izrazito karakteristični za to stilsko razdoblje. Tom vremenu pripada i pročelni zvonik-kula, idući dominantni oblikovni element crkve. Naime, svojom masom i smještajem, re raščlambom vijencima i rastvaranjem prozorima-puškarnicama i završnim kamenim polukružnim biforama, uključuje se u niz srodnih zvonika XVII stoljeća, koji svoja fortifikacijska obilježja duguju, s jedne strane karakteru ipak još nesigurnog vremena, a s druge strane monumentalnome uzoru; renesansnome Alberthalovu zvoniku zagrebačke katedrale, sagrađenom 1646. godine.

Uz navedene arhitekstonske značajke crkve Presvetog Trojstav, karakteristične za vrijeme u kojem je podignuta, njezina dominantna tlocrtno-prostorna značajka, trobrodnost, posve je izuzetna. Naime, ne samo u razdoblju rane obnove kontinentalne Hrvatske nakon turskih razaranja, nego i prije u srednjem vijeku a i kasnije u baroku, trobrodne su župne crkve u tim krajevima vrlo rijetke. Iako bi se trobrodni tlocrt moga tumačiti utjecajem starijih struktura, najvjerojatnije je ipak riječ o proširenju jednobrodne gotičke crkve...zbog porasta značenja Ludbrega kao hodočasničkog središta, za koje je u to doba srednjovjekovna dvorska kapela postala premala.

Obilježja kasnobaroknog razdoblja nosi cinktor ludbreške župne crkve, podignut radi velike posjete hodočasnika 1779.g. Njegov arkadno rastvoren trijem, s toskanskim stupovima i segmentnim lukovima, nadsvođen je češkim kapama, a vanjski portali ukrašeni volutama i vijencima, izdignutim, zajedno sa segmentnim zabatima, iznad visine samog zida. Gradnjom toga trijema, hodočasnička župna crkva zadobila je efektan okvir, koji je ujedno pojačao i njezino urbanističko značenje na ključnoj poziciji u mjestu."