U Varaždinu je u subotu 22. listopada završio trodnevni nacionalni godišnji susret animatora za duhovna zvanja. U organizaciji Vijeća za sjemeništa i duhona zvanja HBK i Ureda za duhovna zvanja Varaždinske biskupije na susretu u Varaždinu pod nazivom, „Mladi – znak i izazov pastorala duhovnih zvanja", sudjelovalo je 50-ak svećenika i redovnica – animatora dijecezanskih i redovničkih zajednica.
Svoj su trodnevni susret zaključili hodočašćem i misom u ludbreškoj župnoj crkvi koju je predvodio splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić u koncelebraciji sa svećenicima animatorima. Riječi dobrodošlice uputio im je ludbreški župnik i upravitelj svetišta Predragocjene Krvi Kristove, preč. Josip Đurkan, naglašavajući važnost rada svih koji brinu o duhovnim zvanjima koja će nositi budućnost naše crkve i naroda. Nadbiskup Barišić je u uvodnom dijelu misnoga slavlja naglasio kako su animatori duhovnih zvanja u našim biskupijama, redovničkim zajednicama na susretu u Varaždinu doživjeli milosno vrijeme, jedan kairos, posebno obraćenje unutar svoga zvanja i poziva. Radosni smo došli ovdje na euharistijsko slavlje u susretu s onim koji je izvoz svakog poziva, onim koji je Božji dar čovjeku i taj božji dar odjekuje u našim srcima. U propovijedi je nadbiskup mons. Marin Barišić naglasio kako ovdje u mjestu ludbreškog euharistijskog čuda mi ovdje slavimo veće čudo, pravo čudo. Jer sam gospodin dolazi pod prilikama kruha i vina u našu sredinu i postaje nam toliko blizak, suvremen, svaki dan. Euharistija je otajstvo koje obuhvaća čitav život Isusov, cjelovit Isus u Euharistiji: utjelovljenje, rođenje, život, križ, muka, smrt, Uskrsnuće. U euharistiji je cjelovit Isus Krist, njegova ljubav prema nama.
 Iako na neki način prisutni u ovoj žrtvi, u njegovoj ljubavi, nadbiskup Barišić je upitao možemo li nadići prepreke i doći do tog otajstva, do božanske ljubavi, do toga čuda, ne ovoga ludbreškoga, nego čuda svakodnevnog. Naglasio je kako su svećenici mogućnost da se dogodi to čudo, da se Bog rodi među nama, za nas. Ako nema svećenika, nema čuda euharistije. I da je Bog vezao tako svoju pristunost, svoju ljubav za čovjeka, uz ovu ograničenost uz ovu grešnost. Nevjerojatno je u kakvo čudo ulazimo i sami postajemo dionici toga čuda, rekao je. Evo želio bih da svako od nas na svoj način bez obzira da li je zaređen svetim redom, bilo da je usmjeren svojim zavjetima prema ovom otajstvu, da otkrije da preko njega to čudo se uprisutnjuje, rađa se, svjedoči. I što ste vi braćo i sestre posvećenog života nego znak ovoga čuda. Doista biti osoba posvećenog života, redovnik, redovnica, znači čudo u svijetu. Evo želio bih doista da slaveći vidimo da se to čudo događa u našoj sredini svaki dan i da smo uvučeni u to čudo i da smo znak tog čuda svojim pozivom, svojim odgovorom, svojim životom. Neka gospodin preko nas blagoslovi sve osobe posvećenog života, sve svećenike, redovnike, sve naše vjernike a osobito one koji bi htjeli da budu svjedoci u našoj crkvi, čuda njegove ljubavi, poručio je splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić.

|