Pokaznica s relikvijom
Staklena ampula s relikvijom čuvala se u pokaznici (relikvijaru) čiji nam je izgled iz prvih stoljeća ostao sačuvan na freskama Michaela Pecka koji je oslikao kapelicu Sv. Križa u dvorcu Batthyany. Na svodu dvorske kapele nalaze se dva najvažnija prizora iz predaje o čudu Krvi Kristove: dio svete mise u trenutku dok svećenik drži kalež u kojoj je krv i procesija koju je u Rimu s relikvijom 1513. vodio papa Leon X.
Od 1721. godine relikvija se čuva u pokaznici koju je župnoj crkvi darovala bečka grofica Eleonora Terezija Strattman Batthyany. Pokaznica je umjetničko djelo majstorske radionice zlatara Caspara Rissa von Rissenfelsa. Ubraja se među najvrjednija sačuvana djela augsburške zlatarske škole s kraja 17. Stoljeća.
Ovalna baza monstrance-relikvijara barokno je oblikovana i ukrašena baroknom ornamentacijom kao i veoma kvalitetno izvedenim medaljonima od emajla oslikanim u monokromnoj tehnici ( u jagodastoružičastoj boji). U medaljonima su prikazani likovi četiriju evanđelista, a svaki pojedini medaljon uokviren je vijencem od crvenih poludragulja i dijamanata. Visoko postolje izdiže se iz centra baze te je ukrašenomotivom lovorova lista s uresom svjetloružičastih kamenova nalik na ametiste. Kruškoliki modus podijeljen je u tri polja koja su ukrašena monogramima Krista, Marije i Josipa. Gornji, izvanredno raskošno oblikovan i ukrašen dio pokaznice-relikvijara ima u sredini okrugli ostensorij izveden u obliku srca i uokviren vijencem koji se sastoji od 25 komada velikih kamenova u raznim bojama.
U centralnom srcolikom otvoru smještena sudva malena krilata anđeoska lika , vrlo brižljivo i kvalitetno izvedena od zlata i emajla. Oni uokviruju centralno smješteno poprsje muškarca, također izvedena od zlata i emajla, oko čije glave se nalazi aureola od pozlaćenih zraka svjetla. Krilati anđelčići i poprsje muškarca čine postolje iz kojega se izvija baokni ornament što nosi ampulu s Krvi Isusovom. Oko tog srcolikog centra vije se vijenac velikih cvjetova s laticama od obojena metala u centrima kojih se nalaze ukrasi izvedeni od poludragulja.Iznad centralnog otvora smješten je reljefno izveden lik Boga oca na prijestolju čija je halja ukrašena ljubičastim kamenovima. Ispod centralnog dijela monstrance smješten je veliki stojeći lik sv. Petra od pozlaćena srebra s dugačkom i nabranom haljom ukrašenom ljubičastim kamenovima. Sv. Petar drži u jednoj ruci pozlaćenu knjigu, a u drugoj velike, slobodno viseće ključeve.
Donji rub monstrance-relikvijara ukrašen je nizom ljubičastih poludragulja, dok sa svake strane gornjeg dijela vise suze od velikih i lijepo brušenih žutih kamenova nalik na topaze. Oko čitavemonstrance-relikvijara vije se krug od veoma brižljivo i ukusno oblikovanih nemirnih zraka svjetla, od kojih je svaka pojedina oblikovana kao žitni klas izveden od zelenog i bijelog emajla na pozlaćenoj podlozi, dok je žitno zrnje izvedeno od sitnih crvenih kamena.
Monstranca-relikvijar signirana je inicijalima CR u ovalu kao i mjesnim žigom Augsburga, te po svoj prilici predstavlja rad augsburškog zlatarskog majstora Caspara Rissa von Rissenfelsa (1661- 1721). Prema tipu žiga mjesnog pregleda grada Augsburga Caspar Riss von Rissenfels izveo je to djelo po svoj prilici krajem 17. stoljeća.
Ovu odlično sačuvanu, monumentalnu i raskošnu monstrancu-relikvijar spominje i spomenica župne crkve sv. Trojstva u Ludbregu ovim riječima: "Ostensorium Argentum, pretiosioribus etiam lapidibus exorantum, magni valoris, ad Signum Sanguinis mystici, prounc in Capella osservanti, pro cultu datum..."
Ranije se ta čudesna monstranca-relikvijar čuvala u dvorskoj kapeli dvora Batthyany, ali ju je za veću sigurnost čuvanja Eleonora Theresia grofica Strattmann darovala 1721. župnoj crkvi u Ludbregu.
Detaljan opis pokaznice u monografiji Ludbrega prof. Ivo Lentić završava tekstom darovnice:
„Tenor donationis Ostensorij pretiosi...
Ich Eleonora Theresia fervittibte Graffin von Strattmann, gebohrene Graffin von Schellard, aus absonderlicher Andcht und Veneration zu den Heyligen Blud so in der Capellen zu Ludbring verehret wirdt, schenke hier mit zur ewiger Gedachtniss diese Monstranz, sie hier bey mit kommet und Recommendiere mich in das algemeine Gebett des Volckes, so in dieser Kirchen verrichtet wirdt.
Wien den 4ten Dezember 1721.
L.S. Eleonora Theresia
Verwittibte Grafin von Strattmann
Gebohrene Graffin von Schelard“